„Dječja prava - rabimo li ih ili zlorabimo?“, bilo je pitanje parlaonice koje se održala sinoć u Gradskoj Knjižnici Juraj Šišgorić povodom današnjeg Međunarodnog dana dječjih prava, u kojoj su se suprotstavili učenici gimnazije Antuna Vančića i učenici šibenske Privatne gimnazije. Organizatori događanja su Društvo Naša djeca Šibenik, Vijeće učenika Šibensko-kninske županije i Gradska Knjižnica "Juraj Šižgorić". Učenici su se podijelili na afirmacijsku ekipu koja je zastupala tezu da se dječja prava poštuju i negacijsku koja je branila stav da se ne poštuju. Iako su se učenici pokazali sramežljivima na otvaranju rasprave, ubrzo su se opustili i započeli „okršaj“ sa promišljenim argumentima. Učenicima su se u raspravi pridružili i odrasli koji su raspravi doprinijeli svojim mišljenjima i iskustvima. Tako su osim gimnazijalaca na parlaonici sudjelovali i: Diana Ercegović, pročelnica županijskog Upravnog odjela za prosvjetu, znanost, kulturu i šport, Lidija Šarić, profesorica biologije u Srednjoj strukovnoj školi Šibenik, Branka Bego, ravnateljica Centra za odgoj i obrazovanje Šubićevac, Loredana Huljev , učiteljica u OŠ Tin Ujević, Rade Lučev, djelatnik za maloljetničku delikvenciju PU Šibenik, Tomislav Crnogaća, ravnatelj OŠ Faust Vrančić, Ana Gunjača, profesorica u šibenskoj ekonomskoj školi i Anela Ćulav, profesorica psihologije. O ishodu debate odlučivala je komisija u sastavu: Zdenka Bilušić, voditeljica Centra za vizualnu kulturu u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić, Mario Dominik Burić, predsjednik vijeća učenika Šibensko-kninske županije i Mirijana Žurić, pročelnica Ureda za društvene djelatnosti. Afirmacijska ekipa krenula je sa raspravom braneći svoju tezu argumentom kako djeca znaju svoja prava, imaju ih dovoljno i oni sami ih ne zlorabe. „A koliko novinskih članaka o nasilju nad djecom treba biti napisano da bi se poduzele neke mjere i postrožio zakon?“, uzvratila je pitanjem negacijska. Rasprava se uskoro zahuktala i argumenti su dolazili sa obje strane. Najvažniji argument koji je afirmacijska ekipa imala bio je da je Hrvatska po pitanju zaštite dječjih prava napravila jako puno: „Napisani su novi zakoni, osnovane udruge, organizirane akcije, sve da bi se zaštitila djeca i njihova prava“, istakli su učenici. Ali ni negacijska se nije predavala: „Mi ostajemo pri stavu da su naša prava ugrožena i da se ne poštuju, jer pogledajmo djecu sa posebnim potrebama ili djecu sa nesređenim obiteljskim odnosima. Dok god oni nemaju ista prava kao i sva ostala djeca, znači da situacija nije dobra.“ Ipak, argument koji je osigurao pobjedu afirmacijskoj ekipi ponudila je jedna od učenica gimnazije: „Po pitanju prava djece u Hrvatskoj i svijetu se svakako mora još puno raditi, ali mi, djeca u Hrvatskoj, moramo biti sretni i zadovoljni jer pravo obrazovanje, pravo na zdravstvenu zaštitu pa i pravo na igru uzimamo zdravo za gotovo dok ta prava mnoga djeca u zemljama trećeg svijeta nemaju.“ Tako su na pitanje o svojim pravima odgovarali šibenski srednjoškolci. A što su o njihovim pravima rekli odrasli? „Mi djeci moramo pokazati koja oni prava uopće imaju jer mnogo djece ne zna koja su im prava. Posebno o njihovim pravima moramo informirati djecu sa posebnim potrebama jer se njihova prava zlorabe najčešće. Moramo štiti djecu i njihova prava jer na njima svijet ostaje i najbolje ideje dolaze od mladih“, rekla je Branka Bego koja se priklonila negacijskoj ekipi. Tomislav Crnogaća, bio je naklonjen afirmacijskoj ekipi te je upozorio na problem djece sa devijantnim ponašanjem koja zlorabe svoja prava u školi i često kada to čine zlorabe i prava cijelog razreda. Cijelu debatu sumirala je Mira Jušić, predsjednica udruge Naša djeca Šibenik: „ Ovakvih debata trebalo bi biti puno više da djeca nauče argumentirati i braniti svoj stav. Bilo bi dobro kada bi se one organizirale već u osnovnoj školi u sklopu nastave Hrvatskog jezika ili Razredne nastave. Gimnazijalci su se za ovu parlaonicu mogli pripremiti i malo bolje. Vidi se da nemaju iskustva u ovakvim raspravama i baš zato bi ih trebalo biti više. Slušajući parlaonicu, zaključila sam da djeca nisu svjesna koja sve prava imaju. Čini mi se da su svjesni samo svojih prava u školi i da ne razmišljaju na globalnoj razini. Sa djecom treba raditi i naučiti ih kako sva djeca svijeta imaju ista prava bez obzira na spol, nacionalnost ili boju kože“, rekla je Mira. Također, ona napominje kako u Šibensko-kninskoj županiji taj problem jest osviješten, ali smatra da nije dovoljno. „Svi, a pogotovo škole trebale bi se više angažirati i osvijestiti taj problem. I U našoj županiji dječja prava se zlorabe i zato mi u udruzi kroz Dječje gradsko vijeće i Dječji forum upoznajemo djecu sa njihovim pravima kroz radionice.“ Međunarodni dan dječjih prava obilježava se od 1959. kada je zbog masovnog umanjivanja vrijednosti životnih šansi i povreda prava djeteta, usvojena Povelja o pravima djeteta. U preambuli povelje stoji rečenica: „Čovječanstvo dugue djeci najbolje što ima.

“ tekst i fotografije: Nina Medić izvor: mok.hr