Nacionalno vijeće učenika Republike Hrvatske

Rezultati OECD-ova istraživanja PISA , provedenog lani među pola milijuna učenika iz 74 zemlje svijeta, potpuno su razbili mit o Hrvatskoj kao zemlji znanja.

Testiranje se provodi na 15-godišnjacima i zapravo je slika kvalitete obveznog školstva neke zemlje. Dosad su obrađeni rezultati za 65 zemalja, a hrvatski su učenici iz sve tri pismenosti - čitalačke, matematičke i prirodoslovne - ostvarili rezultat koji je znatno ispod prosjeka zemalja članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (    OECD   ) i partnerskih zemalja.

Iz čitalačke pismenosti zauzeli su 36. mjesto, iz prirodoslovne 37., a iz matematičke 40. mjesto. To je lošije čak i od rezultata koje su hrvatski učenici postigli 2006. kada smo prvi put sudjelovali u tom istraživanju.

PISA se provodi svake tri godine, a uvijek su najbolje rezultate postizali učenici iz azijskih zemalja te Finske. Mladi su Finci svojedobno bili najbolji na svijetu iz čitalačke pismenosti.

Trenutačno su, prema rezultatima iz sve tri pismenosti, najbolji učenici iz Šangaja (Kina). Drugi najbolji prosječni rezultat iz čitalačke pismenosti ostvarili su učenici iz Koreje, Finska je treća, četvrti je Hong Kong, a peti Singapur. Iz matematičke pismenosti drugi su po rezultatima učenici iz Singapura, treći je Hong Kong, četvrta Koreja, peti kineski Tajpej dok su finski učenici šesti. Iz prirodoslovne pismenosti Finci, koji su 2006. bili najbolji na svijetu, pali su na drugo mjesto, treći je Hong Kong, četvrti Singapur, a peti Japan.

Od postkomunističkih europskih zemalja, najbolji rezultat ima Estonija čiji su učenici u sve tri pismenosti iznad prosjeka OECD-a. Iz čitalačke su pismenosti 13., iz matematičke 17., a iz prirodoslovne na visokome 9. mjestu. I Slovenija, s kojom se rado uspoređujemo, u prirodoslovnoj je i matematičkoj pismenosti daleko ispred nas. Bolji su i od američkih i francuskih učenika.

No, iz čitalačke su pismenosti slovenski učenici, kao i hrvatski, podbacili. Nalaze se na 31. mjestu, a rezultat im je ispod prosjeka OECD-a. Talijanski učenici, koji su 2006. bili lošiji od nas, sada su nas pretekli, i to u sve tri pismenosti. Srpski su učenici devet mjesta iza Hrvatske u čitalačkoj pismenosti, četiri u matematičkoj, a osam u prirodoslovnoj.

Iz Hrvatske je testiranjem bio obuhvaćen 5471 učenik rođen 1993. godine iz 157 srednjih i dvije osnovne škole. Porazno je da čak 22,5 posto naših učenika nije dosegnulo ni razinu dva koja se smatra polazištem za mjerenje čitalačke pismenosti.

Gledano po segmentima, naši mladi puno bolje znaju pronaći podatke (po tome smo na 27. mjestu) nego što ih znaju objediniti i protumačiti (tu smo tek 38.), što samo govori u prilog tezi da naše školstvo djecu uopće ne uči razmišljati.

Još su porazniji rezultati iz matematike: čak 33 posto učenika na testu iz matematike nije doseglo razinu dva! Gledano po spolu, djevojčice su bile bolje u čitalačkoj, a dječaci u matematičkoj pismenosti. Gledajući, pak, po vrsti škola, najbolje su rezultate postigli gimnazijalci, no i oni najbolji među njima zaostaju za rezultatom koji je ostvario prosječni učenik u Šangaju.