Nacionalno vijeće učenika Republike Hrvatske

Učenički servis sudjeluje u poticanju većeg osamostaljivanja učenika, skupljanja radnog iskustva, kvalitetnog raspolaganja vlastitog novca, te kreiranja radnih navika i to sve od samih početaka poslovne sposobnosti mladih. Kako bi se jasno pokazalo da unatoč privremenom zaposlenju i stjecanju prvih vlastitih novčanih sredstava, škola i obrazovanje trebaju ostati na prvom mjestu svakog učenika, zapošljavanje se nudi stoga samo redovnim srednjoškolcima, a posao se odvija u ljetnom periodu kada traju školski praznici. Ovaj sjajno zamišljen projekt provodi se u mnogim zemljama Europe, pa tako i u Hrvatskoj, no imaju li svi hrvatski srednjoškolci jednaku šansu pronaći svoj posao?

Učenički servis sudjeluje u poticanju većeg osamostaljivanja učenika, skupljanja radnog iskustva, kvalitetnog raspolaganja vlastitog novca, te kreiranja radnih navika i to sve od samih početaka poslovne sposobnosti mladih. Kako bi se jasno pokazalo da unatoč privremenom zaposlenju i stjecanju prvih vlastitih novčanih sredstava, škola i obrazovanje trebaju ostati na prvom mjestu svakog učenika, zapošljavanje se nudi stoga samo redovnim srednjoškolcima, a posao se odvija u ljetnom periodu kada traju školski praznici. Ovaj sjajno zamišljen projekt provodi se u mnogim zemljama Europe, pa tako i u Hrvatskoj, no imaju li svi hrvatski srednjoškolci jednaku šansu pronaći svoj posao?

Kako bi projekt Učeničkog servisa uopće mogao zaživjeti i funkcionirati, predvidjelo se nužno osnivanje servisa u svim županijama u Republici Hrvatskoj. S obzirom da se ”Udruga za srednjoškolce” bori za jednaka prava i mogućnosti svih srednjoškolaca u cijeloj zemlji, s pravom se pitamo kako je moguće da gotovo polovica svih županija u Hrvatskoj uopće nema osnovan ni jedan službeni učenički servis. Iako se mnogi predstavnici županija žale kako u njihovim financijskim planovima nema mjesta za osnivanje novih ureda, istina je zapravo da su za pokretanje učeničkog servisa potrebna simbolična novčana sredstva za nabavu tehničke opreme u vidu kompjutora, printera, skenera i sl. Malen je to ulog za stvaranje bolje i odgovornije generacije Hrvatske u budućnosti. Također za zemlju koja vapi za decentralizacijom i ravnomjernijim razvojem svih njenih krajeva, nedopustivo je da se ponovno koncentriraju sve kvalitetne mogućnosti samo u Zagrebu, a ne i u ostalim, posebno manjim mjestima u Hrvatskoj.

Tražeći odgovore zašto se mogućnosti za zapošljavanje ne nude svim srednjoškolcima ravnopravno, dolazimo do zanimljivog odgovora iz nadležne institucije, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa koje tvrdi da s obzirom na trenutačnu ekonomsku situaciju u zemlji, bolje ponuditi slobodne sezonske poslove velikom broju nezaposlenih ljudi nego mladim srednjoškolcima koji ionako žive s roditeljima.

Iako je naizgled riječ o točnoj konstataciji, ponovno svjedočimo tipičnom ponašanju domaćih vlasti koje uvijek ide u smjeru bježanja od svih problema.

Udruga za srednjoškolce smatra nedopustivim da se posljedice nezaposlenosti u Hrvatskoj svaljuju na leđa učenika, jer svaka uređena i ozbiljna država, kakva i Hrvatska postaje ulaskom u Europsku uniju, razmišlja dugoročno, a ne postoji bolja investicija za zdrava buduća vremena od ulaganja u školovanje i poslovno osposobljavanje mladih ljudi i prije punoljetnosti.

Kao reprezentativna udruga koja se bori za interese svakog srednjoškolca u Hrvatskoj i potiče društveno angažiranje mladih u društvu Udruga srednjoškolaca i Nacionalno vijeće učenika osijećaju se dužni također apelirati na sve osnovne i srednje škole, te javne ustanove u obrazovanju i ne vladine organizacije, kako bi se što prije moguće organizirali razmjenu udžbenika, te u svojim lokalnim sredinama obavili razmjenu udžbenika.

Udruga srednjoškolaca i NVURH, koji zastupaju glas učenika u RH, smatraju kako bi se ranijom organizacijom same razmjene obiteljima olakšala trenutna financijska situacija, te učenicima omogućilo bolju organizaciju i pripremu za početak nadolazeće nam školske godine.