Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: https://www.zakon.hr/z/317/Zakon-o-odgoju-i-obrazovanju-u-osnovnoj-i-srednjoj-%C5%A1koli
NCVVO-Nacionalni centar za vanjsko vrjednovanje obrazovanja
Sve o državnoj maturi
Mreža mladih Hrvatske
Udruga srednjoškolaca Hrvatske
Organising Bureau of European School Student Unions
Politička platforma Nacionalnog vijeća učenika Republike Hrvatske
Obvezna srednja škola
Hrvatska koja se opredijelila za „zemlju znanja“ mora imati obveznu srednju školu. Učenici sa završenom samo osnovnom školom imaju male izglede za zapošljavanje. Iako je postotak takvih razmjerno malen, dovoljan je da zatražimo poduzimanje odlučnih koraka kako bismo iskorijenili pojavu mladih bez ikakvih praktičnih znanja i kvalifikacije u društvu. Ti mladi gube perspektivu i mogućnosti te ne koriste svoje potencijale koje sustav treba znati prepoznati, usmjeriti i iskoristiti. Kao predstavnici učenika držimo da je obvezna srednja škola – uz ispunjenje osnovnih preduvjeta jednake dostupnosti, prilagodljivosti i pristupa svima – imperativ zdravog odgojno-obrazovnog sustava i da, uz pravilno i pošteno gospodarenje sredstvima, ne bi trebala stajati državu toliko da se od tog projekta mora odustati.
Informatika kao obavezan predmet
Informatika treba biti obavezan predmet od prvog razreda osnovne do završnog srednje škole. Uz tradicionalnu pismenost esencijalno je razvijati i informatičku, koja ostavlja sve manje prostora za zaposlenje, snalaženje i funkcioniranje informatički nepismenima i polupismenima. Projekt obvezne informatike nije lak zadatak, pošto dio škola nema zadovoljavajuće kapacitete, no kako je informatika ulaganje u sutrašnjicu, odnos prema informatici mora se promijeniti čim prije. Učenici moraju biti informatički izobraženi i zbog svoje prilagodljivosti i zapošljivosti kada informatički sektor ulazi u sve ostale grane gospodarstva i života, a informatičke tehnologije postaju presudne za potencijal jedne zemlje.
Strani jezici
Smatramo da škola mora nuditi i dio predmeta i na stranom jeziku, usporedno s redovnima, kako bismo sve više jačali znanje stranih jezika, preduvjet konkurentnosti i prosperiteta. Nipošto se ne smije zapostavljati satnica i značaj hrvatskog jezika, kako ga ne bismo degradirali čim smo prvi put dobili priliku slobodno ga učiti.
Akcijski plan za matematiku
Pokazatelji o broju učenika koji pohađaju repeticije iz matematike i fizike zvono su na uzbunu. Obveza škola iz zakona o organiziranju besplatne dopunske nastave se evidentno ne provodi. Predlažemo pokretanje nacionalnog akcijskog plana za matematiku (i fiziku), kako bi se promijenila izvedba nastave, pobudilo zanimanje učenika, potaknuli matematičari na predavanje u školama i osigurali bolji uvjeti za održavanje nastave.
Besplatni udžbenici
Projekt besplatnih udžbenika je bio pozdravljen i pohvaljen od svih kao dobra ideja, budući da je pomogao obiteljima s težom financijskom situacijom. Kako je ukinut već sljedeće godine, u toj zbrci neke škole su zadržale udžbenike i dale ih učenicima na korištenje. Takav model – školskog vlasništva nad udžbenicima i učeničke odgovornosti nad korištenjem nastavnih sredstava – zajedno s novim pravilima o dužem vijeku trajanja udžbenika, NVURH drži najboljim rješenjem.
Pristup obrazovanju
Udaljenost ne smije biti izlika da se netko ne obrazuje. Svima treba pružiti iste uvjete obrazovanja, bez obzira na lokaciju. Besplatni prijevoz onima koji ga ne mogu platiti je nužan za obavezno i kvalitetno obrazovanje.
Nastava na razinama
Koncept u kojem učenici srednjih škola biraju koje će predmete i na kojoj razini (višoj ili nižoj) slušati bio bi pravo osvježenje od enciklopedijskog znanja i svaštarenja. Kako bilo, ima svojih prednosti i nedostataka. Učenici mogu sami procijeniti koliko žele znati. Međutim, valja voditi računa o razmjeru mogućnosti i opterećenja, poticanju ambicioznosti (ne pasivnosti i zadovoljavanja prolaznom ocjenom) i tretiranja gimnazija kao superiornijih škola strukovnima i umjetničkima.
Strukovno obrazovanje
Želimo da se sve četverogodišnje srednje škole jednako cijene i da se svim učenicima pruži ista prilika za studiranje, bili oni strukovna ili umjetnička škola.
Školski šport
Porast prekomjerne tjelesne težine, koji nas je svrstao među 10 najdebljih europskih naroda, zahtijeva primjerenu reakciju. Tražimo osnaženje sustava školskog športa i nastave tjelesnog odgoja, kao predmeta koji je ozbiljno degradiran i zapušten.
Nasilje u školama
Najoštrije osuđujemo bilo koji oblik nasilja ili diskriminacije učenika, profesora i drugih školskih djelatnika. Nasilje počinje u obiteljima i prenosi se u škole u kojima, ako do tada nitko nije reagirao, škola i druga tijela moraju reagirati, a ne ograđivati se. Ima primjera dobre prakse za kojima se treba povoditi. Parola o nultoj stopi tolerancije na nasilje mora zaživjeti i svakome mora biti jasno da se nasilje oštro sankcionira.
Mala matura
Zbog degradacije osnovnog školstva, hiperinflacije odlikaša i kaosa oko upisa u srednje škole po kriterijima koji ne odražavaju stvarno znanje i predispozicije, tražimo uvođenje male mature kao završnog ispita, koji bi za srednje škole značio što i državna matura za fakultete treba značiti.